Nove spoznaje o kršćanskoj umjetnosti

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru organizirao je drugu međunarodnu znanstvenu konferenciju o kršćanskoj umjetnosti Ars Sacra, u sklopu koje su održana izlaganja znanstvenika s područja kršćanske književnosti, povijesti umjetnosti i samih umjetnika koji obrađuju sakralne teme. Konferenciju su svečano otvorili dekan Filozofskog fakulteta Dražen Barbarić i voditelj konferencije Marin Ivanović.

Sudionici su analizirali razna područja kršćanske umjetnosti, a teme iz kršćanske književnosti obradili su Katja Bakija („Jer meni treba moćna riječ“ – refleksi biblijskog teksta u Ujevićevoj pjesmi Svakidašnja jadikovka), profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku, i Božidar Petrač (Danteov i Paljetkov Očenaš), književni tajnik Matice hrvatske. Praktičnim rješenjima liturgijskog prostora bavio se Tomislav Ćurić (Monumentum verbi: umjetničko oblikovanje i smještaj ambona u suvremenom liturgijskom prostoru), profesor na Sveučilištu u Osijeku. Kršćansku umjetnost iz kuta povijesti umjetnosti sagledali su Vladimir Filipović (Župna crkva sv. Petra i Pavla u Kočerinu), Dinko Baković (Križni put na Starom gradu u Sinju), Toni Barać (Tematika križnog puta u opusu Zdenka Grgića na primjerima crkava u Ovčarevu, Sarajevu i Mostaru), Marin Ivanović (Sakralna djela Marije Ujević u crkvama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), Antun Karaman (Vitraji Iva Dulčića u crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku) i likovni i književni kritičar Milan Bešlić (Likovna djela Luka Paljetka i Tihomira Lončara u crkvi sv. Petra i Pavla u Gvozdu). Praktične radove s temom kršćanske umjetnosti, na primjerima vlastitog slikarstva, izložili su umjetnici i profesori Mladen Ivešić, (Likovna rješenja u interijeru crkve Gospe od Anđela u Guberu) s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Luka Petrač (Kameni glasnik: mozaici Luke Petrača u sakralnim prostorima u Hrvatskoj i Sloveniji) s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Specijalizirana predavaonica za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Mostaru, koja se pokazala kao „specifični topos susreta“, prema riječima dekana Barbarića, poslužila je kao mjesto susreta znanstvenika, istraživača, umjetnika i studenata. Zbornik radova objedinit će dvogodišnja izlaganja i nova istraživanja koja su predstavljena na konferenciji te će dati doprinos novim spoznajama o kršćanskoj umjetnosti na ovim prostorima.

Promatranje kršćanske umjetnosti iz raznih uglova stvara bolju podlogu za kritičko iščitavanje umjetnosti sakralnog sadržaja kao i diseminaciju ideja između teoretičara i praktičara. U svrhu donošenja što boljih rješenja u likovnim i arhitektonskim zadacima sakralnog karaktera potrebna je i dobra teoretska polazišna točka, koju konferencija zasigurno pruža.